Djelovanjem vode i drugih prirodnih sila vremenom se oblikovao današnji reljef općine Olovo. Teritorija općine Olovo pripada zoni Unutrašnjih Dinarida i ima reljef izrazito brdsko-planinskog karaktera sa visinskim razlikama od 380 metara nadmorske visine (m.n.v.) do 1.328 m.n.v. Najveći dio površine općine (49%) između 700 i 1.000 m.n.v.
Prostor općine Olovo odlikuje se složenom geološkom građom. U građi terena učestvuju stijene starijeg paleozoika i mezozoika: trijasa, jure i krede. U zavisnosti od geološke građe, inžinjerskogeološke kategorije terena se prema stepenu stabilnosti kreću od nestabilnih, uslovno stabilnih do stabilnih terena i kao takvi su nepovoljni, odnosno povoljni za građu i naseljavanje.
Na području općine Olovo osnovni stepen seizmičkog inteziteta je 6? MCS skale, ali se on može povećati obzirom na heterogeni litološki sastav vulkanogenog kompleksa, pa je neophodno prići mikroseizmičkoj rejonizaciji cijelog područja.
Općina Olovo ima visok kvalitet životne sredine i brojne prirodne vrijednosti, koje do sada nisu bile adekvatno tretirane i valorizovane u smislu komparativnih prednosti ovog područja (područje uz rijeku Krivaju, Stupčanicu i Biošticu, klisura u Ćudama, izletište Zeleni Vir, lovišta i izvori termalnih voda). Veliki značaj ima korištenje izvora termalne radioaktivne vode, u okviru banja i hotela "Akvaterm".
Najznačajnije prirodno bogatstvo općine su šume na kojima počiva privreda Olova, zatim, relativno očuvana područja prirodnih vrijednosti, kombinovana sa izvorom mineralne vode, kao i veliki hidrološki resursi koji imaju širi značaj sa stanovišta vodosnadbijevanja, a djelimično i kao hidroenergetski potencijal. Također su značajna nalazišta olovne rude, čija je eksploatacija trenutno dovedena u pitanje, zbog kolizije sa osnovnim strateškim opredjeljenjima vezanim za vodosnadbijevanje.
Prirodni resursi kojima raspolaže općina Olovo predstavljaju solidnu osnovu ukupnog društveno-ekonomskog razvoja, a njihovo efikasnije i racionalnije korištenje će doprinijeti bržem privrednom razvoju, a time i rastu životnog standarda ljudi.
Ljekovite mineralne vode, područja prirodnih vrijednosti i uopće visok kvalitet prirodne životne sredine, koji će još više porasti izgradnjom akumulacionih jezera predstavljaju značajne komparativne prednosti ovog područja. Uz veoma povoljan geoprometni položaj koji će dobiti na kvalitetu modernizacijom postojeće putne mreže, turizam i rekreacija lokalnog i regionalnog značaja bi mogli postati značajan faktor razvoja. Na planiranim akumulacijama čija je namjena prvenstveno za vodoopskrbu trebalo bi organizirati sport, rekreaciju i ribolov. Prema tome, čuvanje njegovanje i unapređenje kvaliteta životne sredine koja predstavlja komplementaran faktor ljekoviti mineralnim vodama je neophodan uvjet za razvijanje turizma i rekreacije.
Također bi trebalo stimulirati intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u individualnom sektoru, kao i razvoj onih djelatnosti proizvodnog i uslužnog karaktera za koje postoji potreba u većim urbanim centrima, a koji mogu da budu locirani i izvan zona najveće koncentracije ljudi i djelatnosti.