| Zemljište |
|
|
|
|
Analiza pedološkog sastava tla rađena za BiH utvrdila je tri osnovna tipa zemljišta na području općine Olovo: smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima – kalkokambisol, euterično smeđe tlo (euterični kambisol) i distrično smeđe tlo (distrični kambisol). Ovo su pretežno šumska tla, što se vidi i iz strukture poljoprivrednog i šumskog zemljišta na području općine. Od ukupne površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta je samo 1.040 ha ili 2,5 %, pa je potrebno što prije prići mjerama zaštite, unapređenju njegovog kvaliteta i racionalnom korištenju. Poljoprivredne površine općine čine relativno skroman resurs u odnosu na područje države (učešće poljoprivrednih površina u ukupnoj površini 23,2%, dok je učešće ovih površina u državi 49,3%). Područje općine ima i dosta nepovoljnu strukturu poljoprivrednih površina. Livade i pašnjaci čine 67,7% ukupnih poljoprivrednih površina odnosno najmanje kvalitetno zemljište čini više od dvije trećine ukupnog poljoprivrednog zemljišta.
Za svaku od ovih linija potrebno je programiranje, organizacija i izgradnja podrške.Da bi se moglo programirati treba raščlaniti svaku ovu liniju na odvojene tehnološke komplekse, od primarne proizvodnje do najviših finala koji se mogu realizovati na ovom prostoru.
Seizmika
Na širem podrčju ovog regiona seizmičnost bitno ugrožava stabilnost na labilnim dijelovima terena, gdje pri snažnim potresima dolazi do spontanog odkidanja stijenskih masa. Dolazi do pojave odrona i aktiviranja postojećih ili nastanka novih klizišta i opće nestabilnosti padina. ovim pojavama su naročito podložne oadine prema gradu, a naročito u kanjonima rijeka, gdje pri uslovima seizmičkih pokreta, može doći do težih oštećenja stambenih infrastrukturnih objekata. zbog toga se ovaj prostor ocjenjuje kao područje visokog potencijala kliznog hazadra.
Na širem prostoru oko Olova postoji više seizmo-tektonsikih blokova sa specifičnim mehanizmom i karakterom kretanja. Ali, na osnovu analize seizmotektonskog sklopa ovog prostora, može se zaključiti da se ovaj prostor općine, a posebno, rubni dio prema kantonu Sarajevu pobuđuje potresima uglavnom iz područja Treskavica. Ovo područje zahvata veliku površinu, a gdje su registrovani i potresi jačeg intenziteta po MCS skali, a uže epicentralno područje nalazi se duž dislokacije koja u inverznom odnosu odvaja trijaske (T) karbonatne stijene od tvorevina jurske (J) starosti.
|